Uoči treće Međunarodne konferencije estetske, anti-aging i regenerativne medicine u Novom Sadu, razgovarali smo sa doktorom Filipom Ivanjcem, jednim od predavača i jednim od onih stručnjaka koji neguju širok i celovit pristup estetskim procedurama i lepoti uopšte. Zahvaljujući obrazovanju u oblastima maksilofacijalne hirurgije i implantologije, Filip u svoju praksu u oblastima estetske medicine implementira sva znanja i veštine koje je stekao upoznajući prirodu ljudskog lica. S tim u vezi, na Konferenciji će biti reči o promenama u mikroarhitekturi facijalnih struktura koje nastaju sa starenjem, dok smo ovu priliku iskoristili da saznamo ponešto o njegovom ličnom viđenju savremene estetike lica, kao i o dinamičnom svetu nauke i medicine, sa kojima ide u korak.

1.Kao predavač na trećoj Međunarodnoj konferenciji estetske, anti-aging i regenerativne medicine u Novom Sadu, govorićete o promenama facijalnih struktura tokom starenja. Ukratko, koje su

to promene koje su ključne i koji su neki od efikasnih načina da im stanemo na put?

Pre svega, zahvalio bih se organizatorima na pozivu da održim predavanje na ovom kongresu, u okviru kojeg možemo da podelimo neka nova saznanja i edukujemo kolege o najnovijim svetskim trendovima iz oblasti estetske medicine. Na kongresu ću govoriti o promenama u mikroarhitekturi facijalnih struktura tokom starenja, a ove promene su brojne i dešavaju se na svim nivoima i u svim tkivima facijalnog masiva, odnosno u pet glavnih slojeva lica. Bitno je da se sve promene preveniraju ili da se barem suprimiraju blagovremeno, jer je tada mnogo lakše ukloniti znake starenja. Zalažem se za individualni pristup svakom pacijentu, jer kako smo svi genetski različiti, imamo drugačije životne stilove i navike, tako različito i starimo. Svako će različito reagovati na estetske zahvate, rezultati neće biti isti kod svih pacijenata, pa bi i tretman trebalo individualno prilagoditi. Za detaljniji odgvor na ovo pitanje bio bi nam potreban ceo jedan intervju, tako da preporučujem zainteresovanim kolegama da posete kongres u Novom Sadu i prošire svoje vidike kada je u pitanju ova tema.

2. Doktorirali ste na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju – da li su Vam znanja iz ove oblasti pomogla kada je bavljenje estetskom i antiejdž medicinom u pitanju, kao i kod naučnih istraživanja iz ove oblasti?

Svaka grana medicine i stomatologije iz svog ugla nudi neku osnovu za bavljenje estetskom medicinom u manjoj ili većoj meri. Maksilofacijalna hirurgija na kojoj sam doktorirao predstavlja odličnu osnovu za bavljenje estetskom medicinom, jer vas uči da posmatrate maksilofacijalnu regiju kao jedan funkcionalni sistem. Takođe, bitno je odlično poznavanje anatomije, kao i dobra tehnika injektovanja. Kao naučniku, veoma mi je bitno da su svi zahvati koji se primenjuju u estetskoj medicini bazirani na medicini zasnovanoj na dokazima – evidence based medicine.

3. Prema Vašem iskustvu, koje su to najčešće zablude pacijenata kada je reč o antiejdž

procedurama i na koji način biste posavetovali nekoga ko je neodlučan u vezi sa ovakvim

načinom nege?

Svako je individua za sebe, mnogi mešaju estetsku medicinu sa plastičnom hirurgijom, dok je drugi mešaju sa kozmetologijom, a ona nije ni jedno ni drugo, već skup minimalno invazivnih korektivnih procedura kojima popravljamo nedostatke i uklanjamo znakove starenja. Neko misli da će ovim procedurama otkloniti sve što mu se ne dopada na licu ili telu, a istina je da je to način da vizuelno usporite prirodni proces starenja i ublažite nesavršenosti. U estetskoj medicini većina procedura je minimalno invazivna i reverzibilna, tako da nema opasnosti koje bi eventualno mogle nastati nakon intervencija plastične hirurgije. Takođe, ni rezultati nisu toliko drastični, već mnogo diskretniji. Neki pacijenti imaju nerealne zahteve i skloni su preteranoj korekciji određenih struktura lica, no dobar doktor će uvek posavetovati takvog pacijenta, odvratiti ga od prvobitne zamisli i neće praviti kompromise. Savet za pacijente, jeste da poverenje poklanjaju isključivo sertifikovanim doktorima i da ne traže primamljive ponude jer je odnos cene i kvaliteta uvek isti.

4. Kao akademski specijalista implantologije, koliko je ova oblast napredovala u odnosu na vreme kada ste počeli njome da se bavite? Koliko je uopšte zahtevno pratiti promene i trendove u svim oblastima kojima vladate?

Kao naučnik i akademski implantolog, prvenstveno se bavim naučnim istraživanjima iz oblasti kraniomaksilofacijalne implantologije. Ova oblast je veoma široka i podrazumeva implante koji se ugrađuju u kosti glave, lica i vilica u svrhu protetske rehabilitacije pacijenata, koji su kongenitalno, usled traume ili posthirurški, ostali bez oka, nosa, uha ili nekog dela vilice. Ovo su pacijenti koje tim sa kojim radim, na čelu sa maksilofacijalnim hiruzima i protetičarima, rehabilituje i omogućava im resocijalizaciju i bolji kvalitet života. Nauka nije statična i novi rezultati pomažu da se na efikasniji način pomogne pacijentima, a sve to zahteva vreme. Klinička istraživanja su dug proces, kao i verifikacija dobijenih rezultata, a tek nakon toga sledi praktična primena neke metode. Osnovni postulati su isti, samo se menjaju medicinska sredstva i unapređuju protokoli. Sarađujemo sa kolegama iz inostranstva, često poredimo rezultate i iskustva i zajedno objavljujemo radove u prestižnim internacionalnim naučnim časopisima.

5. Nije retkost da brojni stomatolozi koji su u svoje usluge uključili i one iz estetske medicine,

imaju više posla oko estetike zuba, usana i slično, nego kada je u pitanju oralno zdravlje.

Kakav je Vaš stav o tome i koji je razlog ove ekspanzije, po Vašem mišljenju?

Oralno zdravlje je nešto što se podrazumeva, a bilo kakva estetika je samo nadogradnja. Estetika je komercijalna i prijatan izgled je nešto što je krajnji cilj mnogih pacijenata. Međutim, do dobrih estetskih rezultata može se doći samo ukoliko je pacijent zdrav, bez obzira na to da li je u pitanju oralno zdravlje ili opšte zdravstveno stanje. Estetski lep izgled je u suštini simbol zdravog organizma, a zato nas i privlači kad vidimo da neko lepo izgleda.

6. Iza Vas je mnogo napisanih naučnih radova i svetskih kongresa – koliko je stalni napredak važan u Vašem poslu i koji savet biste dali onima koji su na početku svog puta u svetu estetske medicine?

Ja sam, pre svega, naučnik i u opisu mog posla je da se bavim i naučnim radovima i objavljivanjem rezultata svog rada u prestižnim međunarodnim časopisima, kao i da držim predavanja na internacionalnim kongresima. U sfere nauke kojom se bavim spadaju kraniofacijalna implantologija, maksilofacijalna hirurgija, protetika, epidemiologija, kao i estetska medicina. Trudim se da svojim radom i naučnim rezultatima koje potižemo u timu dam svoj doprinos kvalitetu u mozaiku naučnih radova koji će unaprediti kliničku praksu. Savet mlađim kolegama je da sve rade lege artis – po zakonima veštine, da ne prave ustupke željama pacijenata koji se kose sa principima dobre kliničke prakse, da se uvek usavršavaju bez obzira na postignut akademski nivo i godine iskustva, jer medicina stalno napreduje, a niko od nas ne zna sve, i svi možemo da naučimo jedni od drugih.