Doktorka Nevenka Dokmanović mnogima je prva asocijacija na stručnu negu, umerenost i eleganciju, što pokazuje kako svojom pojavom, tako i kroz brojne zadovoljne pacijente i pacijentkinje koji su najbolji predstavnici njenog rada. Uoči treće Međunarodne konferencije estetske, anti-aging i regenerativne medicine, razgovarali smo sa dr Dokmanović o svim aspektima njenog dugogodišnjeg zalaganja na polju estetske medicine, a koji ne podrazumevaju samo praksu, nego i nesebično učestvovanje u institucionalnim regulativama na polju estetske medicine, kao i edukativni i mentorski princip koji neguje u saradnji sa mladim kolegama. Nevenkina tajna formula lepote, jeste istrajnost u jednostavnoj rutini koja daje dugoročne rezultate, a umerenost i celokupni balans u svakodnevici, njeno su glavno su oružje u radu i u životu. No, ono u čemu uvek odlazi korak dalje jeste učenje i usavršavanje, na kojima insistira i nakon decenija iskustva.

  • S obzirom na to da ste bili jedna od članica Republičke stručne komisije za oblast antiejdž medicine, zbog čega se javila potreba za institucionalizacijom ove oblasti, u kojoj meri ste kao komisija uspeli da doprinesete poboljšanju na ovom polju i ko nastavlja da se bavi ovim problemima na institucionalnom nivou?

Cilj RSK bio je uređenje Pravilnika o primeni novih tehnologija, stoga su članovi Komisije osim mene, bili lekari specijaliste plastične i rekonstruktivne hirurgije, lekar specijalista neurologije i dermatolog. Praksa je pokazala da postojeći Pravilnik hitno mota biti izmenjen, pre svega zbog klasifikacije metoda koje su bile deo Pravilnika, a među kojima su i visokofrekventni ultrazvuk, površinski hemijski pilinzi i slično, koje su pripadale kozmetičarima, a ne doktorima, dok neke intervencije poput plazma pena, uopšte nisu bile uključene u pravilnik, a svedoci smo jako loših rezultata ovih procedura vršenih od strane nadrilekara. Pored toga, oblasti poput primene lasera i EBD, bile su nepotpune i neodređene, a ove metode se široko primenjuju i van ordinacija, što je zahtevalo preciznu karakterizaciju svake od njih. Ovakav naš pristup imao je za cilj da pomogne klijentima oštećenim od strane nestručnih lica, u pogledu nadoknade pretrpljene štete. Popularnost antiejdž procedura dovela je do velike potražnje, što zahteva i stroge propise u vezi sa onima koji mogu njima da se bave, a koji se tiču prostora, opreme i stručnih kadrova. Na Pravilniku smo radili gotovo godinu dana svakodnevno, što je bilo veoma iscrpljujuće, neprestano smo se konsultovali sa iskusnim kolegama i uvažavali primedbe i predloge. Uključili smo i pravni tim Ministarstva zdravlja, koji je revidirao i dao validaciju naših predloga. Sada svim ovim pitanjima nastavlja da se bavi RSK za plastičnu hirurgiju, a verujem da smo mnogo doprineli izmenama i dopunama Pravilnika koji je sada u skladu sa trenutnim potrebama prakse.

  • Kada ste osnovali NULEM, koja je bila Vaša misija i zbog čega je važno udruživanje doktora medicine na ovom polju?

NULEM je ideja nekoliko iskusnih lekara u polju antiejdžinga, a kada kažem iskusnih, to znači da je reč o profesionalcima koji se svaki dan, ceo dan bave ovim poslom, i tako godinama. Samim tim, imamo dovoljno iskustva i znanja koje možemo da prenesemo mlađim kolegama koji žele da počnu da se bave istim oblastima medicine, i to ne samo u smislu primene određenih metoda, već i u pogledu izgradnje uspešne prakse. Odmah po osnivanju započeli smo sa akreditovanim kursevima za sve oblasti, koji podrazumevaju poštovanje svih odrednica Pravilnika, počevši od toga da ne obučavamo više od pet lekara i da, osim akreditovanog teorijskog dela, naši lekari, svaki na svom modelu i primenjuju ono što je teorijski naučeno. Naravno, svako od nas je svima njima uvek dostupan mentor, spreman da odgovara na sva eventualna pitanja. Moram da priznam da je jedan od mojih ličnih motiva pri pokretanju NULEM-a bio taj da našim postojanjem utičem na smanjenje cena za te kurseve, jer su u momentu našeg osnivanja cene bile previsoke. Smatram da obuke, kao i udruženja, moraju biti neprofitni za one koji se time bave, jer samo ukoliko omogućimo dostupnost obukama, možemo da obezbedimo i pravilno i ozbiljno bavljenje ovim poslom i time onemogućimo diskreditaciju metoda koje se primenjuju. Jednom do dva puta godišnje održavamo i simpozijume koji se bave najaktuelnijim temama, dok naši članovi redovno prisustvuju i različitim „webinarima”.

  • S obzirom na iskustvo dugo više od dve decenije, koliko se antiejdž medicina menjala kroz vreme, i šta smatrate najvećim dostignućem u ovoj oblasti kada je reč o inovativnim metodama?

Moj najveći utisak je usložnjavanje znanja i rapidni rast istih. Pre 20 godina je bilo moguće baviti se svim metodama, i laserima, i mezoterapijom, i filerima, i botoksom, i prp-jem, a danas je neophodno usko se specijalizovati za pojedine od ovih oblasti ukoliko želite da postanete vrhunski ekspert u tome. Pre dve decenije količina medicinskog znanja se udvostručavala na, otprilike, svakih sedam godina, a danas se to znanje udvostručava na svakih sedam dana! To zahteva mnogo vremena i posvećenosti najnovijim naučnim radovima, ali i konekciju među lekarima, zarad što efikasnije i bezbednije primene istih. Najveće dostignuće je to što su sve ove metode konačno našle svoje priznato mesto pod medicinskim suncem.

  • Šta su najčešće želje Vaših klijenata i klijentkinja koji dolaze u SkinMedic? Koje su to procedure trenutno najaktuelnije u Vašoj ordinaciji?

Moje klijentkinje najčešće dolaze po moje ekspertsko mišljenje za negu i lečenje svoje kože. Godinama sam gradila stav da je velika razlika između onoga što pacijent želi i onoga što mu zaista treba. Poslednja reč trebalo bi da bude na lekaru ekspertu, jer moj posao je da znam anatomiju starenja jednog lica i šta je ono što će najbrže i najbezbednije dati dugotrajne rezultate. Razmera između uloženog vremena i novca u intervencije, trebalo bi da prevagne u korist rezultata. Ukoliko lekar radi ono što mu pacijent kaže, to uvek vodi u razočarenje rezultatima. Ukoliko lekar primenjuje svoje znanje, rezultati prevazilaze očekivanja pacijenta. Često i odbijem saradnju sa pacijentima koji žele da rade određene procedure samo zato što su trenutno popularne, jer procenim da od toga neće biti nikakve koristi za njih. Paleta problema koje rešavamo u SkinMedic-u prilično je široka, a članovi tima koji čine dermatolozi i drugi stručnjaci, bave se svako svojom oblašću ekpertize. Tako sam ja najviše koncentrisana na botulinumski toksin i dermalne filere, kao i druge injekcione tehnike (kolagen bustere, skin quality tretmane, kolagen stimulatore), dok jedan deo vremena posvećujem lečenju akni, kao mojoj omiljenoj oblasti. Značajan deo rada naše ordinacije su i laserske intervencije, s obzirom na to da posedujemo široku paletu najrazličitijih i najsavremenijih lasera.

  • Poslednjih godina okruženi smo raznim savetima za kućnu negu i čini se da žene nikada kao sada nisu toliko vodile računa o nezi, pre svega, lica. U kojoj meri je nega bitna za očuvanje mladolikosti i da li se konkretni rezultati mogu postići bez profesionalnih tretmana i procedura?

Ja sam zaista oduševljena trendom nege kože i posvećivanju pažnje kućnim tretmanima. Kao dermatolog, znam da je redovna i pravilna nega kože u kućnim uslovima osnov za dobru i zdravu kožu. Moram da priznam da su saveti na društvenim mrežama najčešće smisleni i korisni, a naročito mi se dopada akcentovanje korišćenja krema sa zaštinim faktorom. Pravilna upotreba određenih preparata, npr. vitamina C ili retinola, mogu značajno da odgode procedure u ordinacijama. Ali, i kada radimo određene intervencije, naročito laserske, insistiram na određenoj rutini, jer sumiran efekat nadilazi efekat pojedinačnih radnji. Možete videti i mnogobrojene primere na društvenim mrežama koji pokazuju koliko je bitna zaštita od sunca i koliko koža koja je zaštićena sporije stari. To je za mene dovoljno da shvatimo značaj zaštite i antiejdž rutine.

  • Kada je reč o mladim devojkama, svedoci smo tome da mnoge od njih veoma rano kreću u neke „ozbiljnije” procedure kao što su hijaluronski fileri i botoks. Kakav je Vaš stav po tom pitanju i kako savetujete najmlađe klijentkinje?

Postoje slučajevi kada kod jako mladih pacijentkinja, pri čemu milsim na one između 25 i 30 godina, postoje takve strukturne promene lica gde bi trebalo intervenisati u smislu „bjutifikacije”, odnosno – prolepšavanja, premda su ovi slučajevi zaista retki. U najvećem broju slučajeva, takve intervencije nisu potrebne. Ja sam imala slučaj devojčice od 14 godina koja mi je tražila da joj korigujem podočnjake. U tim situacijama, odvajam značajan deo svog vremena da objasnim zašto to ne bi trebalo da se radi. Uvećanje usana kod mladih, čak i maloletnih devojaka, jako je popularno. No, smatram poptuno besmislenim uplitati se u tkivo koje je nezrelo, sa neizvesnim posledicama. Pritisak savršene lepote nastale upotrebom filtera, koji potiče sa društvenih mreža, nekada je nepodnošljiv za mladu populaciju, a na nama odraslima leži odgovornost da ukažemo na besmisao ovog i sličnih trendova.

  • S obzirom na veliki broj saveta za negu, pa čak i za lečenje određenih kožnih oboljenja koje možemo videti na društvenim mrežama, koliko je izazovno za jednog stručnjaka u ovim oblastima da „izađe na kraj” sa željama pacijenata?

I sama sam dosta prisutna na društvenim mrežama i koristim svaki slobodan minut na poslu da se obratim pratiocima sa pravim savetima i da opovrgnem sve pogrešne trendove. S obzirom na rastući broj pratilaca i gotovo milionske preglede mojih videa, mogu samo da zaključim da su svi spremni da saslušaju iskusnog dermatologa. Nedavno sam dobila cveće od jedne mlade devojke, koja je zahvaljujući mojim savetima značajno popravila stanje svoje kože. Upravo zbog toga što zaista mnogi ljudi poslušaju ono što savetujem na društvenim mrežama, nemam problema u ordinaciji sa pacijentima i njihovim predrasudama.

  • Za kraj, uzevši u obzir da ste za mnoge oličenje lepote i sinonim za profesionalnu negu, šta smatrate tajnom svog uspeha?

Zaista mi laska kada tako nešto kažete, a ja mnoge iznenadim kada im objasnim koliko jednostavnu rutinu nege imam i koju preporučujem. Smatram da je cilj u konzistentnosti nege, a ne u čudotvornim sastojcima ili skupim kremama. Čak i intervencije na svom licu radim retko, jer kada su urađene dobro, ne zhatevaju često ponavljanje. Takođe, tvrdim da nije potrebno da uložite u svoj izgled desetine hiljada evra da biste izgledali dobro – uz dobar plan, zdrav život i lepe misli, moguće je i lepo izgledati. Estetska medicina ne sme imati za cilj promenu identiteta, već isticanje vašeg sjaja i potencijala. U suprotnom, nepovratno klizimo u površnost, banalnost i vulgarnost. Moj uspeh su osmesi na licu svakog pacijenta kada izađu iz moje ordinacije i kada znam da sam sve uradila besprekorno i na najbezbedniji način po njih. Jedino što sam ikada u profesionalnom životu želela, jeste da pružim najbolje moguće svojim pacijentima, otuda i neugasiva želja za učenjem i usavršavanjem i posle decenija rada. Sve što znam o svom poslu, nesebično delim sa svojim kolegama u želji da i oni pružaju najbolje.