Sadržaj
Dok se ceo svet bori protiv koronavirusa, čini se da nikada nismo bili svesniji važnosti zdravlja. Svetski dan srca, koji se ovog 29. septembra obeležava pod sloganom „Poveži se srcem“, ima za cilj da informiše i osvesti javnost o kardiovaskularnim bolestima koristeći, pre svega, digitalne kanale komunikacije.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) i dalje su ubica broj jedan u svetu. Kada to prevedete u brojke, dobijete podatak da čak 18,6 miliona ljudi godišnje umre od bolesti srca. Uzroci su razni: od pušenja, dijabetesa, visokog krvnog pritiska i gojaznosti, pa do zagađenja vazduha.
Prema podacima Svetske federacije za srce, kovid-19 je kod čak pola milijarde ljudi koji imaju oštećenje srca ili krvnih sudova, izazvao ozbiljne posledice.
Ljudima koji žive sa nekom vrstom kardiovaskularnog oboljenja posebno je naglašeno da bi trebalo da se izoluju jer spadaju u najrizičniju grupu i mogu da dobiju teži oblik kovida-19. Kao posledica toga ljudi su počeli da izbegavaju i rutinske preglede, susrete sa porodicom i prijateljima, kao i da se manje kreću, odnosno da su manje fizički aktivni.
Iskoristite moć digitalizacije, koja omogućava pacijentima da ostanu povezani sa porodicom, prijateljima i lekarima. Niko ne treba da bude usamljen, bez obzira na pandemiju, zato upotrebite tehnologiju i povežite se srcem sa ljudima koje volite.
Zbog toga ovogodišnji slogan upućuje upravo na to – da koristite srce kako biste se povezali sa drugima, da koristite srce da biste pobedili bolest i na kraju da brinete o svom srcu i srcima svojih voljenih.
Da biste sve to postigli, prevencija je od ključnog značaja. Za početak, hranite se zdravije, ostavite cigarete i budite fizički aktivniji. Instalirajte neku aplikaciju na telefonu koja će vam pomoći da ostanete da dobrom putu.
Simptomi bolesti srca
Bolesti srca mogu biti „tihe“ i često se ne dijagnostikuju dok nam se ne pojave simptomi srčanog udara, srčane insuficijencije ili aritmije srca.
Kada se to desi, simptomi koji se mogu javiti su:
- Srčani udar (infarkt): Bol ili nelagod u grudima, bol u gornjem delu leđa ili vratu, probavne smetnje, gorušica, mučnina, povraćanje, eksremni umor, nelagodnost u gornjem delu tela, vrtoglavica i otežano disanje.
- Srčana insuficijencija (zatajenje srca): Plitah dah, umor, oticanje stopala, nogu, abdomena ili vena na vratu.
- Aritmija: Ubrzano lupanje srca, poput lepršavog osećaja u grudima.
Uzroci bolesti srca i faktori rizika
Tačan uzrok KVB nije poznat, ali postoje određeni faktori rizika. Što više tih faktora je prisutno, veće su i šanse za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Glavni faktori rizika za kardiovaskularne bolesti su:
- Hipertenzija, odnosno visok krvni pritisak, zbog toga što može da ošteti krvne sudove.
- Pušenje zbog štetnih materija koje se nalaze u duvanu i koje takođe oštećuju i sužavaju vaše krvne sudove.
- Visok holesterol, osim što takođe može da utiče na sužavanje krvnih sudova, povećava rizik od razvoja krvnih ugrušaka.
- Dijabetes, odnosno povišen nivo šećera u krvi, može da ošteti krvne sudove zbog čega postoji veća verovatnoća da će se suziti.
Mnogi ljudi koji boluju od dijabetesa tipa 2 često imaju prekomernu težinu, što je takođe faktor rizika za razvoj KVB.
Imate povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti i ako:
- vaš BMI iznosi 25 ili više od toga
- ste muškarac sa obimom struka od 94 cm i više
- ste žena sa obimom struka od 80 cm i više
- imate porodičnu istoriju kardiovaskularnih bolesti
Ostali faktori rizika uključuju:
Starosnu dob – KVB su češće kod osoba starijih od 50 godina
Pol – muškarci imaju veću verovatnoću da će imati KVB od žena
Navike u ishrani – nezdrava ishrana dovodi do povišenog holesterola i pritiska
Alkohol – prekomerna konzumacija takođe povećava nivo holesterola i krvnog pritiska, a može doprineti i gojaznosti.
Jačanje srčanog mišića kao prioritet
Prevencija je pola zdravlja, zato vodite računa o tome da svoj holesterol, krvni pritisak i šećer držite u granicama normale i time umanjite rizik od srčanog udara i razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Kako ćete to da uradite? Konzumirajte zdrave namirnice, trudite se da ne budete gojazni tako što ćete imati obaveznu fizičku aktivnost i nemojte konzumirati cigarete.
Biljke za jačanje srčanog mišića
Neki ljudi radije biraju prirodne lekove kako bi svoje srce održali zdravim. Ako želite da poboljšate rad srca, isprobajte sledeće bilje ili začine. Razlika je u tome što se bilje dobija iz svežeg dela biljke, a začini obično potiču iz korena, odnosno suvog dela biljke.
Cimet
Popularan je zbog svog divnog mirisa i specifične arome koju daje jelima. Njegovo lekovito svojstvo je snižavanje nivoa lošeg holesterola i krvnog pritiska.
Beli luk
Možda ima jak miris, ali je neizbežan dodatak mnogim jelima. Poznato je da svež beli luk snižava pritisak, ali i smanjuje nivo lošeg holesterola, što znači da može smanjiti i rizik od infarkta.
Kurkuma
Sastojak koji ovom začinu daje specifičnu žutu boju je kurkumin, koji smanjuje nivo holesterola i upale, ali i sprečava nastanak krvnih ugrušaka.
Đumbir
Istraživanja su pokazala da svakodnevno konzumiranje đumbira pomaže u snižavanju krvnog pritiska, smanjenju holesterola i održavanju krvnih sudova zdravim.
Korijander
Ova biljka može pomoći u snižavanju lošeg holesterola. S obzirom na to da deluje i kao diuretik, korijander vam može pomoći i da smanjite krvni pritisak.
Fizička aktivnost
Ako ne vežbate redovno, veća je verovatnoća da ćete imati povišen pritisak, holesterol i da ćete biti gojazni, a to su sve faktori rizika za bolesti srca.
Redovna fizička aktivnost pomoći će da vaše srce bude zdravo. U kombinaciji sa zdravom ishranom, vežbanje vam takođe može pomoći da održavate zdravu telesnu težinu.
Prekomerna težina ili gojaznost povećavaju rizik od razvoja dijabetesa i visokog pritiska, a oba su faktori rizika za KVB.