Pandemija nas je naučila da cenimo ono što imamo. Bilo da se radi o jutarnjoj kafi, omiljenom časopisu, praznicima i vremenu provedenom s porodicom i prijateljima… Postoji mnogo stvari koje nas čine srećnima.
Ali, ako želimo više od toga, hoće li nas to usrećiti? Ili nas težnja za srećom sama po sebi čini nesrećnima?
Pandemija je, prema podacima ONS-a (Office for National Statistics) negativno uticala na životnu satisfakciju i ljudi se osećaju nesrećnijima nego ranije.
Ali šta nas je pre činilo nesrećnima?
Društvene mreže? Poznato je nas poređenje s nepoznatim osobama (sa onima koji savršeno izgledaju, imaju posao iz snova i kuće iz bajke) loše je za naše zdravlje.
Ili možda reklame koje nas uveravaju da će nas nova garderoba, automobili i novi parfemi usrećiti i da bez toga nema sreće.
Ili je za to odgovorno društvo i pritisak da se venčamo i imamo decu „na vreme“? Iako je generacijama to izgleda bio odgovor, stope razvoda i dalje rastu i čini se da ljudi ipak sve više čekaju da zasnuju porodicu.
Pročitajte i: Zašto na spavanje ne smete da odlazite ljuti
Godina koja je za nama mnogima je dala priliku da preispitaju svoje živote i utvrde šta ih čini srećnima. Ali ako neprestano težimo ka tome da budemo srećni i trčimo za onim što mislimo da će nas usrećiti, hoće li nas ta beskrajna potraga na kraju učiniti nesrećnima?
Večna potraga za srećom nije dobra za nas – smatra Di Džonson, životna savetnica.
„Biti stalno srećan prosto nije prirodno. Ako ne obrađujemo sve naše emocije – ne možemo ni da cenimo one dobre kad ih imamo. Ako niste procesuirali nesrećne dane, nećete u potpunosti ceniti ni srećne„, objašnjava Džonsonova za Metro.
„Ne moramo da budemo srećni sve vreme. Konstantna potraga za srećom može nas dovesti do štetnog i nezdravog ponašanja kao što su zavisnost, opsesija, anksioznost i pritisak„, dodaje ona.
Drugim rečima, u težnji da zadržimo status quo (osećaj sreće), mi tražimo sve više i više i na kraju nikada nismo zadovoljni. To bi takođe moglo objasniti zašto ljudi osjećau dramatičan pad raspoloženja ako iznenada izgube sve. Ako su se navikli na određeni način života, koji ih je činio srećnima, imaće potrebu da jure ono što će ih ponovo usrećiti.
Ali, ako smo svi, bez obzira na to koliko imamo, u ‘opasnosti’ da poželimo više, postoji li način da se prekine ovaj ciklus ako zaista želimo ad budemo srećni i zadovoljni onim što imamo?
Di savetuje da sebi prestanemo da postavljamo uslove za srećnu – posao , kuća, partner, gubirak kilograma.
„Gledajte na sreću kao na iskustvo, a ne cilj. Pokušajte da se usredsrerdite na ono što trenutno imate i u tome pronađete sreću – čak i ako su u pitanju svakodnevne, male stvari koje često uzimamo zdravo za gotovo. Prestanite ili barem pokušajte da smanjite negativni unutrašnji dijalog jer negativnost rađa negativnost. Dopustite sebi lude, loše i tužne trenutke. Normalno je osetiti bes, tugu, biti povređen. Te emocije treba obraditi na zdrav način kako biste cenili dobre i radosne stvari u svom životu„, zaključila je ona.