Nakon vrlo stresne 2020. godine, sigurno ste doživeli trenutke u kojima ste se osećali umorno, zbunjeno, zaboravno ili dekoncentrisano. Zvuči poznato? Iza takvog raspoloženja možda se krije „moždana magla“.
Moždana magla je uobičajena pojava koju opisuje niz navedenih osećanja i može trajati od nekoliko minuta do nekoliko godina. Iako to samo po sebi nije zdravstveno stanje, može biti znak nekog zdravstvenog problema.
Dobra vest je da postoje stvari koje možete da uradite kako biste se izborili sa moždanom maglom. Stručnjaci za mentalno zdravlje pojasnili su za HelloGiggles šta je tačno moždana magla, koji su njezini uzroci i koje tehnike vam mogu pomoći kod tog stanja.
Šta je moždana magla
„Moždana magla je pojam koji se koristi za opisivanje osećaja zaboravljanja, nedostatka fokusa i zbunjenosti„, kaže dr Sanam Hafiz, neuropsihološkinja iz Njujorka.
Moždana magla je prilično česta, ali ne definiše se kao zdravstveno stanje već kao nuspojava nekog drugog osnovnog uzroka ili stanja.
Dr Hafiz objašnjava da simptomi moždane magle mogu uključivati osećaj umora, dezorijentisanosti ili rastresenosti. Može se desiti da zaboravite da obavite zadatak koji vam je pri ruci, ili će vam jednostavno biti potrebno više vremena nego obično za izvršavanje tog zadatka. S tim dolaze i glavobolje, problemi s pamćenjem i nedostatak mentalne jasnoće.
Što uzrokuje moždanu maglu?
Uzroci su različiti, a neki od najčešćih su anksioznost, nedostatak sna, stres i hormonalne promene.
Hafiz objašnjava da, kada patite od anksioznosti, ona ometa vašu sposobnost da se usredsredite na ono što se događa u sadašnjem trenutku. Kada ste mentalno iscrpljeni, i vaše pamćenje pati.
Slično tome, kada dovoljno ne spavate, vaša sposobnost stvaranja uspomena je ugrožena.
„Tokom NREM faze spavanja mozak filtrira važne uspomene. REM faza spavanja omogućava da sećanja postanu konkretna i igra ulogu u konsolidaciji memorije„, kaže dr Hafiz.
Kada svake noći ne spavate punih šest do osam sati, to utiče na sposobnost vašeg mozga da učvrsti uspomene, što rezultira zaboravom, zbunjenošću i drugim simptomima moždane magle. Stres takođe igra važnu ulogu.
„Povišen nivo kortizola povezan je s lošim kognitivnim funkcionisanjem i oslabljenim pamćenjem, što uzrokuje moždanu maglu„, kaže dr Rašmi Parmar, psihijatrica za odrasle i decu.
„Istraživanja pokazuju da hronični stres može da podstakne i poveća amigdalu (moždani centar stresa i straha), razrediti prefrontalni korteks koji se koristi prilikom kognitivnih funkcija i oslabi veze u mozgu koje su odgovorne za pamćenje i kreativnost„, dodaje psihijatrica dr Lila R. Magavi.
Uz negativan uticaj na mentalno zdravlje, moždana magla utiče i na fizičke promene u vašem telu. Na primer, hormonalne promene, poput menopauze ili trudnoće, ili može da naruši koncentraciju i pamćenje.
Kako se izboriti sa moždanom maglom
Psihijatrica Parmar objašnjava da rešenje zavisi od vašeg pristupa i osnovnog uzroka. Fokusiranje na promene u načinu života poput uravnotežene, zdrave ishrane bogate omega-3 masnim kiselinama, dovoljno sna i redovno vežbanje mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju celokupnog mentalnog stanja.
Međutim, ako je uzrok vaše moždane magle medicinsko stanje poput anksioznosti, preporučuje se pomoć psihijatra ili psihoterapeuta. Takođe, aktivnosti poput joge i meditacije korisni su alati koji vam mogu pomoći da se sami umirite.