Sadržaj
Meditacija donosi unutrašnji mir i može da ukloni svakodnevni stres, što je u današnje vreme, s obzirom na ubrzani životni tempo, posebno važno. Kada meditiramo, umanjujemo nivo stresa, povezujemo se sa samim sobom, upoznajemo svoj bol, poboljšavamo fokus i postajemo ljubazniji prema samom sebi.
Svako može da meditira. Meditacija je jednostavna, jeftina i ne zahteva nikakvu opremu za vežbanje. Možete je praktikovati gde god da ste – u šetnji, autobusu, čekaonici ili pak na sastanku.
Šta je meditacija?
Meditacija je način transformacije uma. Budistička meditacijska praksa podrazumeva tehnike koje razvijaju koncentraciju, fokus, emocionalnu pozitivnost i sposobnost da mirno sagledate stvari oko sebe. Uključivanjem u određenu meditacijsku praksu učite obrasce i navike svog uma i negujete nove, pozitivnije načine postojanja. Redovnom meditacijom i strpljenjem, usredsređeno stanje uma može se pretvoriti u duboko, mirno stanje uma. Takva iskustva mogu dovesti do novog načina razumevanja i spoznaje života.
Meditacija kroz istoriju i kulturu
Meditacija je ukorenjena u dubokoj kulturnoj istoriji. Neki arheolozi tvrde da meditacija datira još od 5.000 p. n. e. a sama praksa povezana je sa religijom u starom Egiptu i Kini kao judaizam, hinduizam, džainizam, sikizam i naravno budizam.
Globalno širenje meditacije krenulo je Putem svile u 5. ili 6. veku p. n. e. Kako je meditacijska praksa stigla na novo mesto, polako bi se transformisala u skladu sa novom kulturom. Tek u 20. veku počela je da se kreće izvan domena specifičnih religija.
Meditacija je počela ozbiljnije da se proučava zbog njenih medicinskih koristi šezdesetih godina prošlog veka. Ubrzo su joj slavne osobe pomogle da stekne još veću popularnost. U magazinu TIME je 1975. izašla priča o tome kako su članovi Bitlsa otišli u Indiju na transcendentalnu meditaciju. Nakon toga ova vrsta meditacije postala je popularna skoro kao sami Bitlsi.
Do 1990-ih meditacija je bila prilagođena Holivudu kao praksa koja se fokusira na zdravlje, a nauka je nastavila da potvrđuje sve predosti meditacije.
Meditacija za opuštanje
Opuštanje zapravo nije nimalo lako i ne dolazi prirodno. Naučiti kako se opustiti je poput učenja meditacije – potrebna je vežba. Na sreću, postoje razne tehnike koje nam mogu pomoći da se opustimo, budemo produktivniji i unapredimo kvalitet života.
Meditacija za spavanje i kvalitetniji san
Zdrav san više zavisi od kvaliteta odmora nego broja sati. Meditacija nam pomaže da stvorimo uslove za zaista mirnu noć jer kad umirite svoj um, i telo će se odmoriti.
Meditacija nas trenira da budemo manje prisutni u svojoj glavi, a više svesni trenutka u kojem se nalazimo. Posmatrajući sa naučne strane, meditacija smanjuje broj otkucaja srca i podstiče sporije disanje, čime se povećava i kvalitet sna.
San je ključan za zdrav i kvalitetan život, poput vode ili hrane. Većina ljudi najbolje funkcioniše kada spava 7 – 9 sati dnevno, ali studije poslednjih godina upozoravaju da nam generalno nedostaje pravilan san. Neispavani smo, ne zato što ne želimo da spavamo, već zato što ne možemo.
Sigurno vam je poznata situacija kada stavite glavu na jastuk, premoreni, a san jednostavno „neće na oči“, dok se misli smenjuju u glavi brzinom svetlosti.
Tehnologija je takođe doprinela povećanju problema sa spavanjem jer sve više ljudi u krevet odlazi sa telefonom, a poznato je da nas tzv. plavo svetlo koje emituju ekrani duže drže budnima.
Kontinuirani nedostatak sna povećava rizik od bolesti srca, dijabetesa i mnogih hroničnih bolesti dok, s druge strane, dobar i kvalitetan san smanjuje nivo stresa, poboljšava pamćenje, imunitet i mentalno zdravlje. Ukoliko se borite sa nesanicom ili vam je teško noću da zaspite, meditacija za spavanje ne samo da će vam pomoći da poboljšate kvalitet sna, već i da brže zaspite, te mirnije spavate.
Meditacija za dobro jutro
Čak i ako niste jutarnji tip osobe, to ne znači da ne možete izvući maksimum iz svog dana i biti produktivniji. Čak su i istraživanja potvrdila da je najbolje vreme za meditaciju upravo jutro. Benefiti meditacije se povećavaju kada je vaš um slobodan i rasterećen, pre nego što vas okupira stres.
Mnogi ljudi unapred odustaju od jutarnje meditacije vođeni mišlju da je meditacija proces koji mora dugo da traje. Ne mora. Možete meditirati i pet minuta ako nemate više vremena. Zato nemojte da vas mrzi da ustanete samo malo ranije i odradite svoju jutarnju meditaciju jer:
Pomaže vam da smireno započnete dan. Probudili ste se, isključili alarm i odmah uzeli mobilni telefon. Videli ste nepročitane poruke, mejlove, i iste sekunde se ubacili u „poslovni mod“ te počeli da mislite o obavezama koje vas danas čekaju. Izbacite ovu rutinu i, umesto čitanja obaveštenja sa mobilnog telefona, meditirajte nekoliko minuta kada se probudite. Meditacija će vam pomoći da započnete dan mirnije, a osećaj smirenosti neće trajati samo pre podne nego čitavog dana.
Pruža više energije. Meditacija oslobađa endorfine koji nisu samo dobri za vaše emocionalno blagostanje, već su i pojačivači energije.
Pomaže vam da izgradite fokus. Samo deset minuta tišine (ili lagane muzike) svakoga jutra omogućiće vam da u novi dan uplovite sa jasnim fokusom o tome šta su vaši prioriteti. Na taj način povećaćete i svoju produktivnost.
Pruža osećaj blagostanja. Meditacija neće promeniti vaš način života, ali hoće poglede na život. I dalje ćete imati iste obaveze, dobijati slične zadatke da izvršavate, ali će se promeniti način na koji ih doživljavate.
Tehnike meditacije za početnike
Različite meditacijske prakse zahtevaju različite mentalne veštine. Početniku će biti izuzetno teško da sedi satima i ne razmišlja ni o čemu, odnosno da „isprazni um“. Generalno, najlakši način da započnete meditaciju jeste da se fokusirate na disanje. Primer jednog od najčešćih pristupa je koncentracija, koja uključuje fokusiranje na jednu tačku. To može biti praćenje daha, ponavljanje jedne reči ili mantre, gledanje u plamen sveće, slušanje ponavljajućeg tona i sl. S obzirom na to da je fokusiranje uma veliki izazov, početnici mogu da meditiraju samo nekoliko minuta, a zatim da postepeno produžavaju. Kada primetite da vam um luta, preusmerite svoju svest na izabrani predmet pažnje. Umesto da se bavite nasumičnim mislima, jednostavno ih pustite. Na taj način poboljšavate koncentraciju.
Jednostavna meditacija za početnike
Ova vežba je odličan uvod u tehnike meditacije.
- Udobno sedite ili lezite. Možda čak možete da nabavite stolicu ili jastuk za meditaciju.
- Zatvorite oči. Preporučujemo da stavite masku za oči.
- Ne trudite se da kontrolišete dah. Jednostavno dišite prirodno.
- Usredsredite pažnju na dah i na to kako se telo kreće pri svakom udahu i izdahu. Uočite kretanje svog tela dok dišete. Obratite pažnju na grudi, ramena i stomak. Jednostavno fokusirajte pažnju na svoj dah bez kontrolisanja njegovog tempa ili intenziteta. Ako vaš um odluta, vratite fokus na dah.
Radite ovu meditacijsku praksu dva ili tri minuta za početak, a zatim probajte i duže.
Zašto vam meditacija može biti naporna?
Glavni razlog zašto je meditacija teška je zato što počinjete da shvatate šta se krije iza zavese vašeg uma. Ako nikada niste zastali ili napravili korak unazad da biste sagledali svoje misli, meditacija može da bude i te kako šokantna.
Meditacija može da izroni na površinu misli i osećanja zakopana u prošlosti. Ta osećanja takođe se pojavljuju u vidu besa ili nekog drugog negativnog oblika komunikacije.
Meditaciju nećete moći da vežbate dok se ne pomirite sa svojom prošlošću. Obrada tih zakopanih misli pomoći će vam da naučite kako da meditirate jer neće ostati misli koje će vam odvraćati pažnju.
Muzika za meditaciju
Na YouTube-u postoji veliki broj videa sa raznim kompilacijama muzike za meditaciju, ali sigurno da ne odgovara svakome ista vrsta zvukova. Potrudite se da i o tome unapred razmislite, možda vam je baš potrebno da meditirate u tišini.