Grize vas savest jer ste pojeli onaj čips između ručka i večere? Ne brinite, nije sve tako crno. Stručnjaci veruju da grickanje između obroka zapravo može biti dobro – ako to radimo pametno.
Tokom pandemije ljudi su bili manje raspoloženi nego inače, pokazala su najnovija istraživanja. Osećali su se tužno, usamljeno, besno ili frustrirano, što je bio razlog da češće posežu za grickalicama. Dakle, uobičajeni razlog za grickanje između obroka najčešće je dosada, a ne glad.
Zašto vas međuobroci usporavaju
Posmatrajući unazad godinu dona, pandemija je imala veliki psihički uticaj na ljude – depresija i anksioznost su u velikom porastu u odnosu na ranije godine. Ali i prekid karantina i zabrane kretanja doneo je očajničku potrebu za hranom koja će ljudima popraviti raspoloženje.
Nutricionisti upozoravaju da poriv da se pojede nešto slatko i kalorično nije dugotrajno rešenje ljudske potrebe za nečim što će ih ‘podići’. Umesto toga, mnoštvo omiljenih poslastica samo uzrokuje nagli porast šećera u krvi, a to rezultira usporenom kognitivnom funkcijom i deficitom pamćenja i pažnje.
Dakle, iako možda žudite za keksićem uz šoljicu kafe, možete biti sigurni da ćete se kasnije osećati gore nego što ste se osećali pre nego što ste popili tu kafu.
Kako prekinuti grickanje između obroka
Kolači i slatke poslastice su upravo samo to: poslastice. No, kao i svim lošim navikama, i njima je teško odoleti. Prekidanje navika nikad nije lako, ali ako naučite kako da odolite hormonima uspećete da pronađete zdravije rešenje za svoju žudnju za grickalicama.
Važno je shvatiti da nas mozak tera na grickanje ili kako bi se oslobodio stresa ili zbog užitka. Kad posegnete za nečim slatkim ili slanim, nagrađujete se naletom dopamina – hormona koji signalizira da je događaj bio pozitivan.
Osvešćivanje kada imate potrebu za slatkišima ili grickalicama je polazna tačka za rešavanja problema neumerenog grickanja.
Kada stanete ispred frižidera pokušajte prvo da izbrojite do pet jer ta aktivnost ljudima pomaže da pristupe racionalnom razmišljanju. Kratak odmor daje čoveku priliku da odluči da li je međuobrok ono što mu zaista treba.
Pametne grickalice
Ako je vaš misaoni proces „sad ću pojesti celu kutiju keksa“, ne borite se protiv njega. Umesto toga, naučite da donosite pametnije odluke.
Zahvaljujući pandemiji, svi smo doživeli naglo osvešćivanje kada je u pitanju naše zdravlje, te se sve više ljudi odlučuje za zdraviji način ishrane.
Pametniji međuobroci se baziraju na svesnom odabiru namirnica koje će vam pružiti održivu energiju, a ne na brzim rešenjima koja uzrokuju brzi rast pa pad energije za sat ili dva, vraćajući vas u stanje želje za novim grickalicama.
Razmislite o nagradi koju osećate u mozgu kada jedete određenu hranu – ne o kratkoročnom uživanju, već o tome kako ćete se osećati sledeći dan ako donesete pametniju odluku.
Suprotno uvreženom mišljenju, zdrava ishrana može održati nivo šećera u krvi. Postoje grickalice koje imaju pozitivan uticaj na creva, ali i mozak. Naime, preko 90 odsto serotoninskih receptora smešteno je u crevima, pa veza između creva i mozga igra značajnu ulogu u zdravlju.
Šareno voće i povrće, celovite žitarice, pasulj, orašasti plodovi i semenke bogati su vlaknima i sadrže mnogo vitamina i minerala, savetuju nutricionisti za britanski Sun.
Na primer, magnezijum i cink, koji se troše kad smo pod stresom, nalaze se u hrani poput semenki bundeve i kakaoa ili tamne čokolade.
Kada sledeći put pomislite da gricnete nešto između obroka, odaberite neku od ovih pametnih grickalica: orasi, crna čokolada, šargarepa, semenke suncokreta ili bundeve, avokado, slani štapići, pečene leblebije, musli, kokice (bez dodatnih ukusa), ljuti indijeski oraščić, čips od kelja, pomfrit od batata, jabuke, pečeni bademi.