Većina ljudi o bakterijama razmišlja kao o sitnim organizmima koji se razmnožavaju u prljavom okruženju i uzrok su mnogih bolesti. Ali, treba imati na umu da nisu sve bakterije iste. Neke, ne samo da su dobre za nas, već su i ključne za dobro zdravlje.
Da bi dobre bakterije obavljale svoj posao kako treba potrebna im je optimalna ishrana.
Svako ljudsko biće ima milione bakterija po celom telu. Žive na površini vaše kože, u nosu i grlu, te prekrivaju unutrašnjost vašeg gastrointestinalnog trakta. U crevima postoji oko 1000 različitih bakterija koje se u najvećoj koncentraciji nalaze u crevima. Kolonije tih crevnih bakterija zajedno se zovu mikrobiom.
Međusobni uticaj crevnog mikrobioma i našeg celokupnog zdravlja je relativno novo područje proučavanja, a naučnici konstantno uče sve više o toj tematici. Smatra se da bi mikrobiom mogao da bude povezan sa brojnim stanjima, uključujući bolesti srca, Alchajmerovom bolesti i nekim vrstama karcinoma.
Ono što je poznato je činjenica da crevni mikrobiom ima presudnu ulogu u nekoliko sistema u ljudskom telu. Na primer, pomaže u razgradnji vlakana iz ishrane koja ne možemo da probavimo. Osim toga proizvodi masne kiseline koje su nam potrebne za smanjenje upala u telu, za dobar rad mozga i mišića i za smanjenje holesterola i glukoze u krvi.
Mikrobiom u crevima štiti od bolesti
Mikrobiom, takođe, sintetiše esencijalne vitamine, poput B2 (riboflavin), B3 (niacin), B12, K i folate. Osim toga, pomaže našem imunološkom sistemu u zaštiti od opasnih bakterija koje prouzrokuju bolesti, ali i u povećavanju broja krvnih ćelijaa potrebnih za borbu protiv infekcija.
Pročitajte i: Popularne dijete koje mogu da oštete bubrege
Za zdrav mikrobiom važno je paziti na ishranu jer ono što unosimo u organizam direktno utiče na zdravlje naših crijeva, a samim time i na našu otpornost na bolesti.
„Naš imunološki sistem mora da bude što efikasniji kada naiđemo na bakterije i viruse. Potreban mu je stalni dnevni unos hranjivih sastojaka kako bi se udovoljilo toj potrebi„, kaže dijetetičarka Sofi Medlin za Patient i dodaje da je naš mikrobiom raznolik, pa je potrebna zdrava, uravnotežena ishrana kako bi se ta raznolikost održala u dobroj formi.
„Postoji mnogo različitih vrsta korisnih bakterija i sve one vole da jedui različitu hranu. Iz tog razloga je prehrambena raznolikost ključna, to se posebno odnosi na konzumiranje hrane biljnog porekla. Mnogi od nas uvek kupuju i jedu isto voće i povrće. Pokušajte da dodate u jelovnik i neko novo voće ili povrće svake nedelje, tako ćete dati podršku svom imunološkom sistemu“
Prema Britanskom dijetetskom udruženju, ključna hranljiva supstanca za raznolikost i podsticanje crevnih bakterija su vlakna.
Njihov savet je da u svakodnevnu ishranu uvrstite hranu bogatu vlaknima. Ona se nalaze u hrani poput voća, pasulja i u ovsu kao topiva ili netopiva čiji su izvori celovite žitarice, pšenične mekinje i orašasti plodovi. Ali, opšte pravilo je da svaka hrana bogata vlaknima sadrži obe vrste.
Preporučeni dnevni unos dijetalnih vlakana za odrasle je 30 g dnevno, ali većina nas pojede dve trećine preporučene količine, pokazalo je istraživanje.
I deca imaju tendenciju da jedu manje vlakana nego što im je potrebno: 15 g dnevno za decu od dve do pet godina, 20 g za decu od pet do 11 godina i 25 g za onu staru od 11 do 16 godina.