Beta karoten je biljni pigment koji crvenom, narandžastom i žutom povrću daje živopisnu boju. Smatra se karotenoidom provitamina A, što znači da ga telo može pretvoriti u vitamin A (retinol). Uz to, beta karoten je i snažan antioksidans.
Ime beta karoten izvedeno od latinske reči za šargarepu, a otkrio ga je naučnik Hajnrih Vilhelm Ferdinand Vakenroder, kristališući ga iz šargarepe 1831 godine.
Benefiti beta karotena
Osim što služi kao prehrambeni izvor provitamina A, beta karoten deluje i kao antioksidans.
Antioksidansi su jedinjenja koja neutrališu nestabilne molekule, odnosno slobodne radikale. Kada se u telu nalazi previše slobodnih radikala dolazi do oštećenja ćelija i tkiva, stanja koje se naziva i oksidativni stres. Dalje, oksidativni stres doprinosi razvoju pojedinih hroničnih bolesti, a beta karoten pomaže u smanjenju ili sprečavanju oksidativnog stresa.
Pročitajte i: Koji vitamini su nam važni sa 30 i 40, a koji sa 50 godina?
Istraživanja su dokazala da ishrana bogata beta karotenom, ili uzimanje ovog antioksidansa u obliku suplemenata, ima sledeće zdravstvene blagodeti:
Bolja kognitivna funkcija. Studija koja je obuhvatila više od 4.000 muškaraca tokom 18 godina povezala je dugoročno unošenje beta karotena sa usporavanjem opadanja kognitivne funkcije.
Zdravija koža. Uzimanje beta karotena može da smanjiti osetljivost na sunce. To se naročito odnosi na osobe sa fotosenzibilnim bolestima. Beta karoten takođe može umanjiti efekat fototoksičnih lekova. Druga istraživanja pokazala su da može da spreči oštećenja kože i doprinese održavanju zdravlja i izgleda kože. To je posledica njegovih antioksidativnih svojstava.
Smanjenje makularne degeneracije. Starosna degeneracija makule (AMD) je bolest koja utiče na vid. Prema istraživačima, uzimanje beta karotena u kombinaciji sa vitaminom C, vitaminom E, cinkom i bakrom može da smanjiti rizik od uznapredovalog AMD-a za 25 odsto.
Hrana bogata beta karotenom
Beta karoten se uglavnom nalazi u voću i povrću koja sadrže crveni, narandžasti ili žuti pigment. Međutim, možete ga dobiti iiz zelenog lisnatog povrća, jer i ono sadrže dobru količinu ovog antioksidansa.
Istraživanja pokazuju da se veće količine beta karotena nalazi u kuvanim oblicima voća i povrća nego u sirovim.
Budući da se beta karoten pretvara u vitamin A rastvorljiv u mastima, važno je da ovaj hranljivi sastojak konzumiramo sa mastima za što bolju apsorpciju.
U hranu sa najviše beta karotena ubrajaju se: šargarepa, slatki krompir (batat), zeleno lisnato povrće, poput kelja i spanaća, zatim tikvice, crvene i žute paprike, kajsije, grašak i brokoli. Ima ga i u bilju i začinima kao što su: čili, peršun i korijander.
Uparivanje ove hrane, bilja i začina sa zdravom masnoćom poput maslinovog ulja, avokada ili orašastih plodova i semenki može značajno da pomogne njihovoj apsorpciji.